Dok tehnologija nezaustavljivo mijenja svijet, promjene sve više zahvataju i obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini.
Umjetna inteligencija, posebno alati poput ChatGPT-a, već je pronašla put do školskih klupa, ali uz brojna pitanja i dileme: Koliko je to korisno? Hoće li djeca zaboraviti kako se uči “na teži način”? I, najvažnije, po koju cijenu sve to dolazi?
U mnogim školama, prije nego učenici sjednu u klupe, mobiteli završavaju u kutijama. Ipak, ni to ne znači da su ekrani i AI alati van učionice. Djeca su već upoznata s tehnologijama koje im pomažu da brže napišu zadaće, pronađu informacije, riješe testove, pa čak i varaju.
ChatGPT mi pomaže kad ne znam nešto iz škole, napiše mi domaću zadaću,” priznaje osnovac iz Sarajeva. Njegova drugarica dodaje: “Lakše je tako, nego da tražim u knjigama.”
Ali uz jednostavniji pristup znanju dolazi i opasnost od površnosti. Učenici sve više postaju svjesni i ograničenja umjetne inteligencije, piše Radio Slobodna Evropa.
“Ne može imati emocije. Nema dušu,” kaže učenik Davud. Drugi dodaje: “Može se koristiti i da se vara na testovima, da se prave slike koje ne bi trebali.”
Učitelji i roditelji sve češće se pitaju – kako uopće postaviti granicu između pomoći i prečice koja šteti? Dok jedni AI vide kao revoluciju koja demokratizira znanje, drugi strahuju da će generacije koje dolaze izgubiti osjećaj za trud, koncentraciju i samostalno razmišljanje.
Bosanskohercegovačko obrazovanje, koje i dalje nosi brojne sistemske slabosti, sada se suočava s novim izazovom – kako iskoristiti AI kao alat, a ne kao zamjenu za znanje.
Stručnjaci poručuju: ključ je u ravnoteži. Umjetna inteligencija može pomoći učenicima da bolje razumiju gradivo, ali ne smije biti izgovor za izbjegavanje učenja.
U svijetu gdje će AI igrati sve veću ulogu – i na tržištu rada i u svakodnevnom životu – pitanje nije da li je koristiti, već kako, kada i koliko. Odgovor na to pitanje odredit će i budućnost bh. obrazovanja.
Izvor: Radiosarajevo.ba