Više od šest hiljada ljudi pridružilo se u utorak pohodu stazama po istočnoj Bosni kojima su Bošnjaci iz Srebrenice nakon pada te enklave u julu 1995. godine pokušavali pronaći spas od smrti, a ovaj “Marš mira” uvod je u centralnu komemoraciju žrtvama koja će povodom 30. godišnjice genocida biti održana u petak.
Uoči centralne komemoracije, organizatori obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici priredili su niz skupova i konferencija, uključujući komemoracije u Evropskom parlamentu u Strazburu te u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Generalna skupština UN-a je rezolucijom usvojenom 2024. godine, proglasila 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
“Marš mira”
U mjestu Nezuk, početnoj tački “Marša mira”, okupili su se brojni preživjeli Srebreničani, ali i članovi porodica ubijenih u genocidu, kazao je novinarima predsjednik organizacionog odbora pohoda Suljo Čakanović.
Istakao je da je prijavljeno rekordnih 6500 učesnika, koji su stigli ne samo iz BiH, nego i iz većine zemalja u kojima žive Bošnjaci koji su tamo izbjegli tokom rata.
“Posebno me raduje što je među prijavljenima gotovo 60 posto mladih ispod 30 godina, što znači da smo postigli svoj cilj – da mladi ljudi od nas, preživjelih žrtava genocida, preuzimaju vođenje i predvođenje ovom aktivnošću. Ako Bog da, kada ukopamo sve naše najmilije i nakon komemoracija i dženaza, ‘Marš mira’ ostaje do Sudnjeg dana”, kazao je Čakanović, prenosi Hina.
Oglas
Učesnici “Marša mira” prepješačit će oko 100 kilometara stazama kojima su se Bošnjaci pokušavali probiti ka teritoriji pod kontrolom Armije BiH u okolini Tuzle, nakon što su jedinice vojske i policije bosanskih Srba 11. jula 1995. godine okupirale enklavu koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda.
Zločini pod komandom Mladića
Malobrojni i slabo naoružani pripadnici nizozemskog bataljona mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR), bez jasnog mandata da brane enklavu, nisu uspjeli zaustaviti prodor snaga kojima je komandovao ratni zločinac Ratko Mladić. Odmah nakon pada enklave, po njegovom nalogu, srpski vojnici i policajci započeli su masovna ubistva bošnjačkih muškaraca i dječaka, koje su prethodno odvojili od njihovih porodica, odnosno žena.
Tokom suđenja počiniocima tih zločina, koje su Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalifikovali kao djelo genocida, u sedam dana ubijeno je više od sedam hiljada Bošnjaka, pretežno muškaraca.
Ukupan broj žrtava Srebrenice, uklesan na spomen-obilježju u memorijalnom kompleksu u Potočarima, procijenjen je na 8372, ali se vjeruje da ni taj broj nije konačan.
U okviru memorijalnog groblja u Potočarima do sada je ukopano 6765 žrtava genocida, čija su tijela nakon rata pronađena u masovnim ili pojedinačnim grobnicama, dok je još 250 žrtava ukopano na drugim grobljima, prema željama porodica.
Ukop sedam žrtava
U petak će, nakon centralne komemoracije, biti pokopani posmrtni ostaci još sedam žrtava. Među njima su i dvojica mladića koji su u trenutku ubistva imali po 19 godina.
Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić, koja je u vrijeme pada Srebrenice imala 94 godine.
Za ostacima više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još se uvijek traga.
Presude Haško tribunala
Haški tribunal, Sud BiH te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni. Ove kazne izrečene su za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.
Samo ICTY je zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Srebrenici osudio 18 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Tamo su na doživotni zatvor osuđeni vojni i politički lideri bosanskih Srba iz ratnog perioda – Ratko Mladić, Radovan Karadžić te bivši oficiri vojske bosanskih Srba Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara, dok su Radislav Krstić i Drago Nikolić osuđeni na po 35 godina zatvora.
Uprkos tim presudama, negiranje genocida u Srebrenici ne prestaje, iako je u BiH od 2021. godine, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka, osporavanje pravosnažnih sudskih presuda u tim slučajevima postalo krivično djelo.
Ddikove prijetnje
U tome prednjači lider SNSD-a Milorad Dodik. On je 5. jula pred novinarima u Bratuncu, pored Srebrenice, izjavio kako su u prethodnim godinama postojali “pokušaji stvaranja laži o tome kako je u Srebrenici za sedam dana izvršen masovni pokolj”.
“Pokušali su stvoriti laž da je u sedam dana izvršen masovni pokolj i da je to trebalo da bude neka vrsta genocida”, kazao je tada Dodik.
Njegova je teza da se od žrtava Srebrenice “pravi politički pokret”, te da je Haški tribunal sudio isključivo na osnovu političkih kriterija. Kazao je da će u Republici Srpskoj pronaći načina da odgovore na “politizaciju stradanja”.
Izvor: Fokus.ba