Cijene hrane u Bosni i Hercegovini uporno rastu, bez obzira na povremene padove na svjetskom tržištu.
Stanovnici to osjećaju svakodnevno, kroz sve skuplje osnovne namirnice i sve tanje novčanike.
Dok se u svijetu cijene ponekad koriguju naniže, u BiH taj trend gotovo nikada ne stiže do trgovačkih polica. Istovremeno, najavljena poskupljenja struje, vode i drugih komunalnih usluga dodatno pritišću građane, naročito one s najnižim primanjima.
Tržište koristi krizu
Stručnjaci upozoravaju da bez sistemskog odgovora države, građani ostaju prepušteni tržištu koje koristi krizu, ali ne dijeli njene posljedice ravnomjerno.
Opravdanja za nova povećanja cijena hrane nerijetko su upitna, a teret krize ponovo pada isključivo na građane.
Globalno tržište također bilježi rast cijena. Cijene hrane su trenutno visoke zbog klimatskih promjena, ratova i prekida u lancu snabdijevanja.
Čak se globalni šokovi često ne prenesu nizvodno na tržišta poput BiH – gdje su cijene već visoke i stagniraju.
Poskupljenje energije / komunalija dodatno će optereti domaću proizvodnu i potrošačku strukturu.
Odgovor države
Ekonomisti ističu da se potrošači mogu zaštititi sezonskom kupovinom, praćenjem akcija i domaćim tržištem – ali bez strukturiranog odgovora države, ublažavanje neće doći izvana.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor ističe da zbog prekomjernog uvoza hrane ove svjetske cijene svakako utječu i na BiH. Međutim, on smatra da ovih par procenata neće biti ključni faktor za cijene hrane u BiH jer one su odavno nerealno visoke.
Izvor: Faktor.ba