Iako su prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO cijene hrane u januaru na najnižoj razini u više od godinu dana, u Federaciji BiH to nije slučaj.
FAO, koji kao ključni izvor informacija i statistika pruža podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za prvi mjesec u 2026. ističe 0,6-postotni pad cijena, no informacije iz nekoliko domaćih udruga za zaštitu potrošača ukazuju na zaključak da taj trend kod nas nije zaživio.
Bez pojeftinjenja
„Nismo primijetili da su se neke od cijena snizile, ne znatno. U praksi, cijene možda i ne rastu, ali potrošači se, vjerujem, ponajviše žale zbog neimaštine“, izjavila je predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj „Potrošač“ Ferida Kulović.
Istaknula je kako je jasno da bi se trebale sniziti cijene osnovnih namirnica, posebno jer je čest slučaj da, uslijed poskupljenja jednog energenta, primjerice plina koji je kod nas poskupio, cijene automatski „podivljaju“.
Dodala je da se građani kontinuirano žale na visoke cijene te da njezina udruga, kada primijeti neku „nenormalnu cijenu“, istu prijavi federalnoj inspekciji.
Voće najskuplje
Poskupljenje je, kako navodi, posebno primjetno na primjeru voća i povrća.
„Uglavnom su se žalbe građana odnosile na voće i povrće. Konkretno, na cijenu špinata koja se kreće od osam do deset maraka, što su građani uspoređivali s cijenom kilograma mesa. I voće je osjetno poskupjelo u zadnje vrijeme pa se tako cijena grožđa kreće od devet do 12 maraka. Koji si to penzioner može priuštiti?“, pita Kulović.
Napomenula je da su generalno narasle cijene limuna i banana, voća koje se ne uzgaja u našim krajevima, ali da je iz te perspektive posebno zabrinjavajući rast cijene špinata, koji je uobičajena poljoprivredna kultura u BiH.
Pad kupovne moći
Predsjednik Udruge građana Posavskog kantona „Klub potrošača Odžak“ Redžo Omerbašić dodao je kako situacija na terenu nije sjajna, ali da se cijene ipak postepeno stabiliziraju.
„Kupovna moć je opala za nekoliko postotaka, tako da u prvoj polovini godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Jasno, isplatom većih mirovina i davanja radnicima to će se u dogledno vrijeme promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i struje“, naglasio je Omerbašić za Fenu.
Kaže da se često događa da se na tržištu pojavi višak robe pa dolazi do sniženja, što je konkretno dovelo do niže cijene pilećeg mesa, te da je zbog te pojave i cijena brašna u normalnim granicama, no jedna pojava ga ipak brine.
Skupa junetina
„Građani su se više žalili u novembru i decembru nego sada, pogotovo na pekarske proizvode i meso čija je cijena porasla trostruko u odnosu na period od prije dvije godine. Junetina je koštala između 10 i 12 maraka, a sada je 30.
Meni je to neobjašnjivo, jer prerađivači uvoze meso, nema proizvodnje. Ne ulaže se u poljoprivredu, tovljenje, sektor poljoprivrede je zanemaren pa smo oslonjeni na uvoz, a država koja uvozi, a ne hrani, to nije dobra ekonomska politika“, zaključio je Omerbašić.
Izvor: Fokus.ba