Danas se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Među njima je i 102 djece, ubijene od 1992. do 1995. godine, čiji roditelji uporno traže podizanje spomenika, a gradske vlasti odbijaju.
Podsjetimo, simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu na lokalnom radiju kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Keraterm, Omarska, Tomašica…
Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, a čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije bosankohercegovačke općine Prijedor.
Iz godine u godinu, simboličnim vezivanjem traka i ispisivanjem poruka na improviziranim prozorima, građani i udruženja godinama podsjećaju na stradanja, te ukazuju na diskriminaciju koja je mnoge Prijedorčane te 1992. godine odvela u smrt.
Zločini u Prijedoru su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim je uslijedio napad na Kozarac 24. maja, da bi potom uslijedilo otvaranje logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja gdje su počinjena strašna zvjerstva.
U ovim danima maja 1992. su tako počeli zločini u Prijedoru, odvođenje stanovništva u logore, masovne egzekucije i drugi zločini.