Danas je petak (džuma), a u utorak smo obilježili Dan džamija. Džamija i džuma imaju isti korijenski glagol džeme'au značenju okupljanja i zbora. Petak je najodabraniji dan u sedmici, kojeg je još pradjed Allahovog Poslanika, Ka'b ibn Luejj, nazvao džumom (okupljanjem), jer je na taj dan okupljao svoj narod, održavao im govor i tražio od njih da poštuju Kabu, ističući da će iz njegova roda doći vjerovjesnik. Ovaj dan Uzvišeni Allah je odabrao posebno za ummet Muhammeda, a.s. O tome je Poslanik, a.s., jednog petka kazivao: „Mi smo posljednji (ummet), a prvi na Sudnjem danu, iako su prije nas bili oni kojima je data Knjiga. Zatim, ovaj dan je njima bio naređen (da ga posebno štuju), pa su se oni razišli u tom pogledu, a Allah je nas uputio (na njega). Stoga nas ostali svijet slijedi: Jevreji su uzeli sutrašnji dan (subotu), a kršćani (prekosutrašnji) nedjelju.“ (Buhari)
U Kur'anu 62. sura nosi naziv El-Džumu'a (Petak, Okupljanje). Posve na kraju ove sure koja sadrži jedanaest ajeta Uzvišeni Allah kaže: „O vjernici, kada se u petak na (džuma) namaz pozove, požurite zikrullahu (spominjanju Allaha) i kupoprodaju ostavite; to vam je bolje, neka znate! A kad se namaz obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli što želite.“ (El-Džumu'a, 9-10)
Riječi u ajetu „požurite zikrullahu“ znače idite na džuma-namaz i slušajte hutbu. A kada Gospodar u sljedećem ajetu kaže „onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite“to znači, vele učenjaci, da Allah naređuje rad i privređivanje, kao i obilazak bolesnih, praćenje dženaze i posjećivanje rodbine. Hasan el-Basri i Seid ibn Džubejr su smatrali da te riječi znače: tražite nauku i posjećujte korisna predavanja.
Od sunneta je petkom okupati se, očistiti i namirisati se, poraniti u džamiju, nikoga ne ezijetiti (uznemiravati) na putu do džamije i u njoj samoj, te šutiti i slušati imama dok drži hutbu. Od Selmana el-Farisije, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: „Ko se petkom okupa i očisti što je bolje moguće, namiriše se, pa izađe u džamiju i ne rastavi ni dvojicu (u safu, gurajući se), zatim klanja ono što mu je propisano, pa šuti i sluša dok imam drži govor, Allah će mu oprostiti grijehe učinjene između te i prethodne džume.“(Buhari)
Pejgamberove, a.s., riječi „ne rastavi ni dvojicu u safu“ mogu se protumačiti riječima Ebu Hurejre, r.a., koji je kazao: „Svakom od vas bolje je klanjati na užarenom pijesku i vrelom kamenu, nego čekati da imam izađe na minber, pa onda doći i prekoračavati preko ramena ljudi koji su ranije sjeli u safove“, kao i onim što se prenosi od Ibn Omera, r.a., kako je Poslanik zabranio da čovjek diže svoga brata (po vjeri) sa mjesta u džamiji da bi on sjeo!
Zato je od Resulullahovog sunneta poraniti u džamiju petkom. U hadisu stoji: „Na dan džume pred vrata džamije stanu meleki i teftere (zapisuju) one koji među prvima dođu. Vjernik koji porani je kao onaj koji žrtvuje devu (za kurban); koji dođe iza njega je kao onaj koji žrtvuje kravu; onaj iza njega je poput onoga koji žrtvuje ovna; potom kokoš, a zatim jaje. A kada imam izađe (na minber), meleki zatvore svoje teftere i slušaju zikr (hutbu, govor).“ (Buhari)
Vidimo koliki se sevapi kriju u tome da čovjek porani u džamiju na dan džume, te da šuti i pažljivo sluša govor imama s minbera. Bilježi se da je halifa Alija, r.a., s minbera u Kufi rekao: „Na dan petka šejtani porane, krenu sa svojim zastavama kroz naselja i zavode svijet svojim spletkama da ne idu u džamiju. Meleki, također, porane i zauzmu mjesta na ulazima džamija i bilježe svakog koji dođe, sve dok imam ne izađe na minber. Kada se džematlija u džamiji smjesti tako da može vidjeti imama i čuti njegov govor i kada još za vrijeme hutbe šuti, on dobiva od Allaha dvostruku nagradu. Ako se džematlija msjeti podaleko od imama i ne može dobro čuti njegov govor, ali šuti, on će dobti jednu nagradu. Učesnik koji se smjesti na mjesto odakle može imama i vidjeti i čuti njegov govor, ali ne bude šutio, on se opterećuje odgovornošću i grijehom. Ko za vrijeme učenja hutbe kaže svome drugu pokraj sebe: ‘Tamo se!’ ili ‘Šuti!’, učinio je svoju džumu bezvrijednom i od nje nema ništa. Ovo sam čuo od Vjerovjesnika, s.a.v.s.“, rekao je hazreti Alija.
Imam Taberani navodi da je Alejhiselam jednog petka citirao na minberu neku suru, pa je Ebu Derda namignuo Ubejju b. Ka'bu i upitao ga: „Kada je ova sura objavljena? Do sada je nisam čuo!“ Ubejj mu je mimikom pokazao da šuti, a kada su klanjali kazao mu je: „Tvoje klanjanje je prazno trabunjanje i beskoristan posao.“ Ebu Derda se požalio zbog toga Poslaniku, a on mu reče: „Ubejj je kazao istinu.“
Petkom je preporučeno učiti salavate na Pejgambera i dove, jer na dan džume ima jedan časak kada se dove primaju. Pejgamber, a.s., veli: „U njemu ima jedan časak u kojem, ako rob – musliman koji klanja, zamoli Allaha za nešto, On će mu to i dati.“ (Buhari)
Zbog toga ne treba žuriti i nahrupiti iz džamije odmah nakon farza, a da se ne klanja još koji rekat nafile ili prouči štogod zikra. Bilježi se da je Ebu Abdurrahman Sulemi pričao kako ih je Ibn Mes'ud podučavao da poslije džuma-namaza klanjajučetiri rekata nafile, a kasnije im je hazreti Alija govorio da klanjaju po šest rekata. Isto tako su hazreti Alija, Ebu Musa i Sevri smatrali da se iza farza džume klanja najmanje šest rekata nafile, što je činio i sam halifa Omer, r.a. Imam Šafija, rahimehullah, kaže: „Što se god više rekata nafile klanja po obavljenom džumanskom farzu, to je sve bolje.“
Molim Milostivog Allaha da nam ukabuli naš današnji džuma-namaz, da nam podari džumanske nagrade i primi naše dove u posebnom džumanskom času. Amin!
Idriz ef. Bušatlić
Džemat Mehmed-beg Stočanin, Medžlis IZ Gornji Vakuf
10.05.2024. / 2. Zul kade 1445.