U današnjem razgovoru sa dr. Ismetom Pidrom razgovarali smo na temu o zaštiti stanovništa uslijed visokih temperatura koje su zadesile naš kraj. Pročitajte šta nam doktor preporučuje da radimo i kako da sačuvamo naše zdravlje.
Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplotnih valova. Zbog toga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplotni valovi mogu ostaviti, a posebno od toplotnog udara.
Šta se dešava u našem tijelu prilikom velikih vrućina?
- Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se pritisak snižava
- Promjena krvnog pritiska može uzrokovati slabost i nesvjesticu
- Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
- Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
- Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplotne grčeve i iscrpljenost
- UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih tumora na koži (npr. melanom)
- UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku…
Evo nekoliko savjeta za ponašanje tokom velikih vrućina:
- Hidratacija: Pijte dovoljno vode tokom dana, čak i ako niste žedni. Izbjegavajte alkohol i kofein jer mogu dehidrirati organizam.
- Hlađenje tijela: Nosite laganu i prozračnu odjeću od prirodnih materijala kao što su pamuk. Koristite lepeze, hladne obloge ili rashlađene gelove za hlađenje.
- Izbjegavanje sunca: Boravite u hladu koliko je god moguće između 10 ujutro i 4 popodne, kada je sunce najjače.
- Zaštita od sunca: Koristite kremu za sunčanje s visokim faktorom zaštite (SPF) kako biste zaštitili kožu od UV zraka.
- Planiranje aktivnosti: Ako je moguće, izbjegavajte teže fizičke aktivnosti tokom vrućine. Ako morate raditi vani, radite to rano ujutro ili kasno navečer.
- Hlađenje doma: Držite prozore zatvorene tokom dana i koristite ventilatore ili klima uređaje kako biste održavali hlad u prostoru.
- Briga o ranjivim osobama: Redovno provjeravajte starije osobe, djecu i kućne ljubimce kako bi se uvjerili da su dovoljno hidrirani i rashlađeni.
- Prepoznavanje znakova toplotnog udara: Znaci uključuju vrtoglavicu, mučninu, visoku temperaturu tijela. Ako primijetite ove simptome, odmah potražite hlad i pijte vodu.
U posebnom riziku od posljedica visokih temperatura su hronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, hronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:
- Redovno uzimajte propisanu terapiju
- Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
- Tražite savjet doktora ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje krvnog pritiska
- Ako ste srčani bolesnik, pokušajte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tokom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C.
- Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom doktoru
- Pratite i češće mjerite krvni pritisak te zapisujte vrijednosti
- Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
- Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
- Pijte dovoljno tekućine
- Jedite umjereno, a neka vaša hrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.
Pridržavanjem ovih savjeta možete smanjiti rizik od problema uzrokovanih visokim temperaturama i uživati u ljetnim danima na siguran način.
Sead Muminović sahatkula.ba/Ismet Pidro