Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Mesdžidul-harama u
Mesdžidul-aksa, čija je okolina blagoslovljena, a zatim ga uzdigao kroz sedam nebesa u Svoju
blizinu. Neka je salavat i selam na Božijeg miljenika, Muhammeda, s.a.v.s., koji se u mubarek noći
Isra i Mi’radža uzvisio do Sidretul-munteha i još dalje, a zatim se vratio na Zemlju s vrijednim
darovima od Uzvišenog Allaha za svoj ummet. Salavat i selam neka je na njegov Ehli bejt, ashabe,
čestitu ulemu, plemenite šehide i ustrajne borce na Božijem putu, te na sve muslimane i
muslimanke, mu’mine i mu’minke do Sudnjega dana, amin!
Poštovana braćo,
Večeras s akšam namazom nastupa mubarek Lejletul-mi’radž – noć Isra i Mi’radža. Iako se taj
događaj zbio noću, on je za Pejgambera, a.s., predstavljao svijetlu zoru nakon duge i tamne noći.
Isra i Mi’radž je Muhammedu, s.a.v.s., donio olakšanje i razgalu, odnosno nagradu za iman i sabur
u godinama koje su prethodile tom događaju. Naime, Resulullah se prije tog događaja suočio sa
golemim iskušenjem u vidu mušričkog bojkota muslimana, gdje su prekinuti svi porodični,
društveni i ekonomski odnosi, pa je Poslanik, a.s., zajedno sa muslimanima preživljavao teške
dane izolovan nedaleko od Meke. Kada se bojkot završio, Pejgamber doživljava novi val boli i
tuge kada mu u kratkom vremenskom periodu umiru amidža Ebu Talib i supruga hazreti Hatidža,
r.a. A progoni i maltretiranja mušrika nisu jenjavali. I onda dolazi Isra i Mi’radž kao olakšanje
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., odnosno uzdizanje iznad materijalnog svijeta i svih nedaća
dunjaluka. A jedan vid olakšanja i duševnog osvježenja predstavlja svakako dar koji je Poslanik,
a.s., donio sa mi’radža – namaz!
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kazao: “Ova vjera (din) je lahka. U ovoj
vjeri neće niko prenagliti, a da ga ona neće savladati. Zato budite umjereni i radite ispravno (bez
pretjerivanja i bez zanemarivanja), i obveseljavajte! Tražite pomoć (od Allaha) jutrom, popodne i
nešto krajem noći!” (Buhari)
Pejgamber, a.s., nam veli, draga braćo, da je ovaj naš din-i islam lahak, odnosno da nam čuvanje i
izvršavanje din-i islamskih šarta donosi olakšanje i razgalu za naše duše. Zato je važno, kako kaže
naš Poslanik, da imamo mjeru u svemu, da ne idemo u krajnosti tako što ćemo se preopteretiti
ibadetima ili, pak, zanemariti vjerske propise. Zatim nam kaže da obradovati ljude predstavlja
dobročinstvo i znak vjere u srcu čovjeka. A ako tražimo pomoć, onda nam Resulullah savjetuje da
klanjamo namaz, pa opisuje vremena u kojima se klanjaju obavezni namazi! Jer namaz je sastavni
dio imana (vjerovanja). U Kur’anu Allah, dž.š., za namaz kaže da je, ustvari, vjerovanje (iman):
“Allah neće dati da propadne vaše vjerovanje…” (El-Bekare, 143.)
Ovaj ajet je Uzvišeni Allah objavio povodom dileme ashaba po pitanju namaza koje su klanjali
prije promjene kible. Ovdje, također, vidimo vezu Isra i Mi’radža sa promjenom kible. Naime,
muslimani su se 16-17 mjeseci u namazu okretali prema Mesdžidul-aksa u Jerusalemu, pa je
Uzvišeni Allah, znajući da Njegov Poslanik žudi da se u namazu okreće prema Ka’bi u Meki,
objavio u Kur’anu naredbu da se ubuduće muslimani u namazu okreću prema Bejtullahu.
Ova promjena kible donosi još jednu važnu poruku: fokus vjernika treba biti na sadržaju/suštini
vjere, a ne na formi. Jer, kako navodi imam Buhari, Jevreji i kršćani su bili oduševljeni kad su se
muslimani okretali u namazu prema Bejtul-makdisu, a kada su se počeli okretati prema Ka’bi,
smatrali su to prezrenim. Takvima Allah, dž.š., u Kur’anu poručuje:
“Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u
Allaha i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag,
daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji
molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni
koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha
boje i ružnih postupaka klone.” (El-Bekare, 177.)
Dakle, kao što jedan veli: “Čemu vjera (ibadeti) ako te ne pokreće na hajr (dobro)!?”
Stoga je danas veoma važno da vratimo fokus na suštinu naše vjere, odnosno da uljepšamo naš
islam. Evo šta nam u tom smislu kaže Pejgamber, a.s.: “Kada neko od vas uljepša svoj islam,
svako dobro djelo koje učini bilježi mu se deseterostruko, pa i do sedam stotina puta, a svako loše
djelo koje uradi bilježi mu se samo onoliko koliko ono i jeste.” (Buhari)
Šta znači uljepšati svoj islam? Znači da kada činiš neki ibadet ili dobro djelo budeš svjestan kako
to treba proći kroz sedam duhovnih filtera, kao što je Resulullah prošao kroz sedam nebesa, da bi
stiglo do Uzvišenog Allaha i bilo kabul (primljeno)! Pa zato, dragi brate, uljepšaj svoje namaze
koliko god možeš; svoju sadaku kada daješ, daji na lijep način, vodeći računa o dostojanstvu onoga
kome daješ; kada kurban kolješ, odsjeci lijep komad i ljubazno ga podijeli; kada postiš ne
zanovijetaj i ne širi svoju nervozu na okolinu itd.
U predajama se kaže da je tokom Isra i Mi’radža melek Džibril, a.s., ponudio našem Pejgamberu,
a.s., čašu mlijeka i čašu vina, pa je Poslanik odabrao čašu mlijeka (što je simbol znanja i čistoće).
Džibril mu je nakon toga kazao: “Da si izabrao čašu vina, tvoj ummet bio bio helać, upropašten!”
Neka svako od nas postavi sebi pitanje: Da li ja, kao sljedbenik Muhammeda, s.a.v.s., biram čašu
mlijeka ili, možda, čašu vina?! I obzirom da je Poslanik, a.s., kazao kako je namaz mi’radž
vjernika, postavimo sebi drugo pitanje: Koliko ima mi’radža u mojim namazima?
Molim Allaha, dž.š., da nam učini našu vjeru lahkom i uljepša naš islam, da nam podari olakšanje
i razgalu u životu, pa da obveseljavamo sebe i druge, te da tražimo sebi pomoć u namazu i saburu,
amin!
Idriz ef. Bušatlić
Džemat Mehmed-beg Stočanin, Medžlis IZ Gornji Vakuf
17.02.2023./26. redžeb 1444.