Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Nema boga sem Njega, On je Živi i Vječni. Ne obuzima Ga drijemež niti san. Njegovo je sve što je na nebesima i na Zemlji. On se upliće i preokreće ljudska srca. On zna poglede kriomice i šta prsa kriju, a i šta nam duša haje. Salavate i selame donosimo na Resulullaha, Muhammeda, s.a.v.s., i njegovu časnu porodicu Ehlul-Bejt, njegove ashabe – posebno na hazreti Ebu Bekra, Omera, Osmana i Aliju, r.a. – na dobre prethodnike, na čestitu ulemu, plemenite šehide i hrabre borce na Božijem putu, kao i na sve muslimane i muslimanke, mu'mine i mu'minke do Sudnjeg dana, amin!
Učitelj svijeta, Muhammed, s.a.v.s., je često u svojim dovama govorio: Allahumme inni e'uzu bike min fitnetil-mahja vel-memati (Allahu moj, utječem se Tebi od fitne života i smrti).
Ovdje prepoznajemo riječ ‘fitna’, koju upotrebljavamo u svakodnevnom raz/govoru. Njezino izvorno značenje kod Arapa se odnosilo na izlaganje zlata visokim temperaturama, koje se tom prilikom čisti i iz njega se odstranjuje ono što ne valja (troska). Pojam ‘fitna’ se spominje na brojnim mjestima u Kur'anu, kao i u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u značenjima: smutnja, iskušenje, test, nered i sl. Dakako, Uzvišeni Allah koristi i druge pojmove kada govori o iskušenjima i nesrećama ljudi, kao što su: ibtela (belaj), imtihan (test), esabe (musibet)… Međutim, pojam ‘fitna’ ukazuje na test/iskušenje koje zadire u samu čovjekovu nutrinu, u središte njegovog srca.
Kada proučavamo Kur'an možemo primijetiti da postoje tri vrste (kategorije) fitne: fitna u koju nas stavlja Uzvišeni Allah, fitna u koju ljudi stavljaju jedni druge, i fitna u koju stavljamo sami sebe. Primjer fitne od Allaha nalazimo u slučaju Musa, a.s., kada mu Gospodar kaže: Ve fetennake futuna – „Mnogo puta smo te na kušnju stavili“, ili u slučaju Davuda, a.s., kada je presuđivao parničarima: „I Davud se uvjeri da smo Mi baš njega na kušnju stavili, pa oprost od Gospodara svoga zamoli, pade licem na tle i pokaja se“ (Sad, 24).
Druga vrsta fitne dolazi od ljudi, kada jedni druge dovode u iskušenje/test. Tako u porodici dijete može biti fitna roditeljima i obrnuto, žena mužu i obrnuto, kao što te rodbina može staviti u fitnu, komšija isto tako, pa sve do fitni u društvu zbog zuluma koje ljudi čine jedni drugima. Kao što se kaže u 10. ajetu sure el-Burudž: „One koji (fetenul-mu'minine vel-mu'minat) vjernike i vjernice budu na muke stavljali pa se ne budu pokajali – čeka patnja u Džehennemu i isto tako prženje u ognju.“ U jednoj varijanti čitanja (kiraet) ovog ajeta dolazi glagolski oblik ‘futinu’, pa bi se značenje odnosilo na one koji su pasivni kada se vjernici i vjernice stavljaju u fitnu (iskušenje)! U Kur'anu nas Allah, dž.š., podučava da u svojim dovama kažemo: „Gospodaru naš, ne učini (da budemo fitna) da zbog nas dođu u iskušenje ljudi koji nasilje čine! (Junus, 85)
Treća vrsta fitne je ona u koju čovjek sam sebe dovede, pogrešnim razumijevanjem i tumačenjem fitne, odnosno Božijeg određenja. Čovjek se ponekad pita zašto se dešavaju neka zla ili belaji, zašto Bog ne interveniše, a ponekad fatalistički opravdava neke pojave i postupke. Tako je neki čovjek ušao u tuđu bašču i počeo jesti šljive. Kada ga je opazio vlasnik bašče stao ga je ružiti, a ovaj će ti njemu: „Šuti, ovo je Božije određenje. Ja sam Božiji rob, a i ovo voće je Božije!“ Čuvši to, vlasnik bašće uze kolac pa udri preko leđa. Kada je ovaj zapomagao, vlasnik mu reče: „Šuti, ovo je Božije određenje. Ja sam Božiji rob, a i ovaj kolac je Božiji!“ Stoga je jako važno da ovo zapamtimo: Bog je nama dao slobodnu volju, a samim time i odgovornost. Ako On nekada i dopusti da se desi neko zlo (fitna), to ne znači da On to želi i da je s time zadovoljan! Na primjer, Bog dozvoli da lopov nešto ukrade, ali on tako stavlja u fitnu i lopova i onoga od koga je taj lopov ukrao. Samo što je lopov već pao na testu, i sada ostaje kako će pokradeni reagirati na tu fitnu.
Zato je jako važno biti budan i oprezan spram fitni. Hazreti Omer, r.a., je jedne prilike pitao prisutne da li znaju neki hadis Poslanika, a.s., o fitni, pa se javio Huzejfe, r.a., i prenio Pejgamberove riječi: „Fitna čovjeku može doći od njegove porodice, njegova imetka, njegova djeteta i njegova susjeda. Otkup za te fitne su namaz, post, sadaka, naređivanje dobra i sprječavanje zla.“ – „Ne pitam te za tu vrstu fitne“, reče mu Omer, „već za fitnu koja će doći kao golemi talasi mora?“ – „Ne brini, tebe takva fitna neće stići. Između tebe i nje imaju vrata“, odgovori Huzejfe. – „A da li će ta vrata biti otvorena ili razbijena?“, upita Omer, a Huzejfe reče: „Biće razbijena.“ – „Kada budu razbijena više neće biti popravljena“, zaključi Omer. Pitali su kasnije Huzejfu da li je Omer znao šta su ta vrata, pa im je on rekao: „Znao je kao što zna da poslije jutra dolazi noć. Ta vrata su bila – Omer!“
Dakle, trebamo biti savjesni i oprezni, jer život je svojevrsna fitna (test). Fitna može biti na individualnom i na kolektivnom planu, ali u svakoj se krije mudrost Uzvšenog Allaha. Trebamo izgrađivati sebe kako bi spremni dočekali lične fitne, ali isto tako da bismo bili brana i blindirana vrata za fitne u društvu u kojem živimo, poput hazreti Omera, r.a., i dobrih prethodnika. U tom smislu poslušajmo sljedeće Resulullahove riječi: „Požurite sa činjenjem dobrih dijela prije pojave smutnji koje će biti poput najmračnijih noćnih tmina! Čovjek će osvanuti kao vjernik, a omrknuti kao nevjernik, odnosno omrknut će kao vjernik, a osvanut će kao nevjernik. Prodavat će vjeru za sitni dunjalučki interes.“ (Muslim)
Milostovog Allaha molim da nas sačuva fitni (iskušenja) koje ne možemo podnijeti, kao i od toga da budemo fitna sebi i drugima. Amin!
Idriz ef. Bušatlić
Džemat Mehmed-beg Stočanin, Medžlis IZ Gornji Vakuf
01.12.2023./18. džumadel-ula 1444.