Danas je 1. zul hidže 1445. godine po hidžri. Samo ime ovog posljednjeg mjeseca u našem muslimanskom kalendaru ukazuje na to da se u njemu obavlja ibadet hadža, pa je stoga zul-hidže jedan od četiri sveta mjeseca. Uzvišeni Allah se usuri El-Fedžr kune s prvih deset dana ovog mjeseca i time ističe njegovu vrijednost. Deveti dan zul hidžeta je Dan Arefata, kada je izuzetno vrijedno postiti i ostale ibadete činiti. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana”, tj. u prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta. Ashabi upitaše: „Allahov Poslaniče, zar ni džihad na Allahovom putu?” Poslanik, a.s., reče: „Čak ni džihad na Allahovom putu, izuzev da čovjek ode u džihad noseći sa sobom svoj imetak, pa u njemu izgubi i život i imetak.” (Buhari)
Uzvišeni Allah, govoreći o četiri sveta mjeseca u 36. Ajetu sure Et-Tevba, kaže: Fe la tazlimu fihinne enfusekum – „pa u njima ne činite zulum dušama svojim (ne griješite)“. Prošli petak smo kazali da postoje tri vrste zuluma, odnosno da je on trosmjeran: prema Bogu, prema Njegovim stvorenjima(napose čovjeku) i prema samom sebi. Govorili smo prije sedam dana o zulumu prema Bogu i u ime Boga, a danas ćemo se osvrnuti na zulum prema Božijim stvorenjima i prema sebi.
U prošloj hutbi smo sasvim kratko naišaretili da razne nedaće, belaji i kataklizme pogađaju ljude zbog onoga što oni čine i da Milostivi Gospodar ne čini zuluma svojim robovima. Čak štaviše, u Kur'anu stoji: „Allah im nije zuluma učinio, sami su sebi zulum učinili.“ (El-Ankebut, 40) Zato se iz mnogih kazivanja kako u Bibliji tako i u Kur'anu može razumjeti da su kataklizme drevnih naroda bile posljedica njihovog zuluma, pobune protiv Boga, moralnog pada i nevjerovanja. Jedna arapska poslovica glasi: Innallahe jumhilu ve la juhmilu – „Bog zulumćaru daje vremena, ali mu zulum neće ostaviti nekažnjenim!“
Mnoga su mjesta u Kur'anu iz kojih možemo doznati šta sve jeste zulum i kako odgovoriti na njega. Tako se u suri El-Bekare na otimanje imetka od svoje bivše supruge gleda kao na „prelaženje granica koje je Bog postavio“, a ko prestupa Božije granice taj je zalim, nasilnik. Dakle, zulum u porodici, a na takvu vrstu zuluma Uzvišeni Allah gleda s gađenjem. Nadalje, vjerovjesnik Jusuf, a.s., uzvikuje „innehu la juflihuz-zalimun – zulumćari neće uspjeti“ kad odbija nemoralnu ponudu žene velikaša koji ga je udomio u svojoj kući. U kontekstu kazivanja o Jusufu, a.s., spominje se i krađa kraljevog pehara, gdje se kradljivci pehara nazivaju zulumćarima. Ima, dakle, zulum prema državi, institucijama. Zatim, u Kur'anu se na „ruganje“, „klevetanje“ i „davanje pogrdnih nadimaka“ ukazuje kao na djela zulumćara, i njih samo iskreno pokajanje može spasiti od zlih posljedica.
Kao Božijem halifi na Zemlji, čovjeku je dato da raspolaže svim stvorenim, pod uvjetom da bude umjeren, da ne pretjeruje (israf), da ne čini nered (fesad) i da ne prelazi Allahove granice (hududullah). Ipak, ima ljudi koji iz oholosti uništavaju floru i faunu (biljke i životinje), odnosno beskrupulozno atakuju na životnu sredinu. Uzvišeni Allah kaže: „Ima ljudi čije te riječi o životu na ovome svijetu oduševljavaju i koji se pozivaju na Allaha kao svjedoka za ono što je u srcima njihovim, a najljući su protivnici. Čim se neki od njih dočepa položaja, nastoji napraviti na Zemlji nered, uništavajući usjeve i stoku. A Allah ne voli nered! A kada mu se kaže: “Boj se Allaha!”, on onda iz inada griješi. Njemu je dosta džehennem, a on je, doista ružno boravište.“ (El-Bekare, 206)
U islamu je zabranjeno bespotrebno oštećivati biljke, zagađivati okolinu i mučiti životinje. To je zulum koji se u konačnici vrati samom čovjeku kao bumerang.
Posebno svjedočanstvo o tome da ljudi sami sebi zulum čine jeste kada Kur'an govori kako su Adem i Hava nakon prekršene zabrane o kušanju plodova sa zabranjenog drveta, i nakon što su im se ukazala njihova stidna mjesta, pokajnički uzviknuli: „Gospodaru naš, sami smo sebi zulum nanijeli, a ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti među stradalnicima i izgubljeni.“ (El-A'raf, 23)
Evo, nalazimo se u svetom mjesecu kada je posebno važno čuvati se svake vrste zuluma. A naš Gospodar je Milostiv i voli da prašta onima koji Mu se iskreno pokaju i vrate: „A ko se nakon zuluma svoga pokaje i popravi se – Allah će, sigurno, oprostiti. Allah doista prašta i samilostan je.“ (El-Maide, 39)
Zavšit ćemo ovu hutbu porukom Učitelja svijeta, Muhammeda, s.a.v.s., koji je rekao: „Pomozi svoga brata, zalima i mazluma (nepravednika, i onoga nad kime je nepravda učinjena)!” Jedan od ashaba reče: “Allahov Poslaniče, pomoći ću ga ako je mazlum, ali kako da ga pomognem kad je zalim?” Alejhisselam reče: “Da ga spriječiš da nasilje učini, to mu je zaista pomoć.“ (Buhari)
Allaha Milostivog molimo da nas sačuva od toga da budemo zalimi ili mazlumi. Molimo Ga da slomi snagu i uništi cionističke zulumćare koji sprovode genocid nad palestinskim narodom. Amin, ya Rabbel-alemin!
Idriz ef. Bušatlić
Džemat Mehmed-beg Stočanin, Medžlis IZ Gornji Vakuf
7. juni 2024. / 1. zul-hidže 1445.