Teške saobraćajne nesreće koje su nedavno potresle Bosnu i Hercegovinu — od tragedije u Cazinu gdje je pijani vozač teško povrijedio troje djece kojoj su amputirane noge, do pogibije sedmogodišnjaka uslijed prevrtanja kvada u Gornjem Vakufu-Uskoplju — ponovo su otvorile pitanje saobraćajne kulture, odgovornosti vozača i opasnosti od sve popularnijih četverotočkaša. O sigurnosti kvadova, zakonskim propisima, najčešćim prekršajima i potcjenjivanju rizika na cestama, u “Novom danu” N1 govorili su saobraćajni vještak Mirzet Sarajlić i komandir Jedinice za saobraćaj MUP-a KS Elvedin Mahmutović.
Sarajlić je upozorio da se upravo tokom vikenda učestalo događaju saobraćajne nesreće sa najtežim posljedicama, što povezuje s precjenjivanjem vlastitih sposobnosti, drugačijim načinom provođenja slobodnog vremena i konzumiranjem alkohola.
“Što se tiče samih vikend crnih statistika, vi možete uvijek nas, da kažem, bukirati za ponedjeljak, jer uvijek se te saobraćajne nezgode sa teškim posljedicama većinom dešavaju tokom vikenda. Uzroka je mnogo, a neki najosnovniji uzrok, da kažemo, razumljiv našim gledaocima, jeste da se ljudi precijene. Pazite, mi tokom sedmice koristimo neka službena auta za putovanje za posao nazad, neko koristi biciklo, neko… I onda dolaze vikendi koji su specifični dijelovi sedmice, odnosno karakteristični, gdje mi onda nađemo prostora i da se malo i popije, onda da se koriste druga vozila. Naprimjer, precijenimo te sposobnosti tih prijevoznih sredstava, u smislu da mislimo da je to stabilno prijevozno sredstvo, da mi možemo ovo… Pa čak se, ako se dodaju i primjese alkoholiziranosti, onda dolazimo uvijek u problem, pogotovo u toku vikenda”, pojasnio je.
Problem je, prema njegovim riječima, što vozači često nisu svjesni koliko malo treba da se dogodi nesreća.
“Nažalost, naši građani nisu svjesni da u svakom momentu mogu izazvati opasnost za sebe i druge učesnike u saobraćaju. Jer saobraćajna nezgoda, nijedna koju sam ja vještačio, koju su sve moje kolege vještačile, koju je policija evidentirala, nije se desila sa namjerom. Znači, niko nije nikad sjeo u automobil, prijevozno sredstvo, kvad, motocikl, bilo šta, s namjerom da nekoga namjerno ozlijedi, povrijedi ili da mu nanese neke povrede. Uvijek je to trenutak nepažnje, a ja kažem i precijenjenosti”, naglasio je Sarajlić.
“Gdje god je čovjek, tu je i nesigurnost”
Upravljanje vozilom na javnoj cesti, upozorava, znači prihvatanje činjenice da vozač ne može kontrolisati ponašanje svih ostalih učesnika.
“Kad upravljaš motornim vozilom, trebaš da znaš da upravljaš u javnom saobraćaju. To znači da si pod stalnom mogućnošću rizika, jer saobraćajni sistem je dio teorije sistema gdje imamo učesnika, osnovnog učesnika, čovjeka. A gdje god je čovjek, tu je i nesigurnost. Znači, ako ti si 100 posto orijentiran na ponašanje svoje i pravovremeno možeš reagovati i paziš na sebe, ne znaš s druge strane kako će neko reagovati”, upozorio je.
Zbog toga sigurnost nikada ne može biti apsolutna.
“Zato mi uvijek imamo rizik koji je uvijek prisutan prilikom upravljanja svim prijevoznim sredstvima, a i ne moramo upravljati. Evo i pješaci, pa evo i djeca u dvorištu, uvijek su izložena riziku kad su na javnim saobraćajnim površinama gdje može neko drugi da ih ugrozi i da im nanese neke štetu, povrede i tako dalje. Poruka bi bila jasna. Uvijek treba voditi računa i u glavi imati da saobraćajni sistem je nesiguran sistem i nikad se ne može do apsolutne sigurnosti dovesti i ne dovoditi se u opasnost i rizike”, poručio je.
Posebno upozorenje mladim vozačima: “Nemojte se precjenjivati”
Mlade vozače Sarajlić smatra posebno sklonom grupom kada je riječ o prihvatanju rizika.
“Vrlo su mlađi ljudi skloni prihvatanju rizika. Zato što nisu dovoljno ni svjesni upravljanjem motornim vozilom na cesti. Zašto? Evo, pitajte nekoga ko je položio vozački ispit, on sam smatra: ‘Naučio sam voziti.’ Maloprije sam rekao da je neodređen sistem, što znači da ne možeš naučiti nikad voziti i upoznati saobraćajni sistem nikad ne možeš dovoljno”, istakao je.
Njegova poruka mladima zato je vrlo jasna.
“Prema tome, mladi vozači, poruka njima: nemojte se precjenjivati. Nikad nećeš dovoljno upoznati saobraćajni sistem i nisi naučio voziti. Nije vozačka dozvola, ne zove se dozvola za vožnju, nego stekneš pravo da upravljaš motornim vozilom na javnom putu. Znači, stekao si fizičke i motoričke vještine da pravovremeno pritisneš kočnicu, promijeniš brzinu i ostalo, a pamet, odnosno zrelost u saobraćaju dolazi s godinama”, naveo je Sarajlić.
MUP KS pojačano kontroliše kvadove: Mnogi nemaju potrebnu kategoriju, a vozila znaju biti i neregistrovana
Elvedin Mahmutović iz MUP-a Kantona Sarajevo pojasnio je da policija od početka toplijih mjeseci planira i provodi pojačane kontrole vozača kvadova, motocikala i drugih sličnih vozila.
“Kada je u pitanju Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo, mi od početka godine, kako nastupaju ti ljepši dani, kada na ulice izlazi sve veći broj ove vrste motornih vozila, da li su to takozvani kvadovi, odnosno laki četvorocikli i četvorocikli, motocikli i tako dalje, planiramo aktivnosti koje se tiču kontrole tih učesnika u saobraćaju. Konkretno, kada je u pitanju ova oblast, Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo već od maja mjeseca pa do devetog ili desetog, sve zavisi kakvi su dani, poduzima pojačane mjere i radnje kada je u pitanju kontrola tih učesnika u saobraćaju”, naveo je Mahmutović.
Jedan od najčešćih problema jeste upravljanje bez odgovarajuće kategorije.
“Najčešće što policijski službenici evidentiraju kod takvih lica jeste da određeni broj vozača koji upravljaju tim vozilima nema kategoriju za upravljanje, znači ili nema uopšte, kao što je kolega rekao, pravo na upravljanje motornim vozilom, odnosno pravo na upravljanje kvadom, jer za upravljanje kvadom je potrebna B1 potkategorija, da bi vozač mogao da upravlja tom vrstom motornog vozila”, objasnio je.
Policija zatiče i neregistrovana vozila.
“Ono što se dalje dešava jeste da često zateknemo da su takva vozila neregistrovana u saobraćaju i policijski službenici preduzimaju mjere i radnje isključivanja takvih motornih vozila iz saobraćaja”, dodao je.
Kvadovi rjeđe učestvuju u nesrećama, ali posljedice mogu biti katastrofalne
Statistički, kvadovi nisu među najzastupljenijim vozilima u saobraćajnim nesrećama, ali njihova konstrukcija znači da posljedice često mogu biti mnogo ozbiljnije.
“Kada uzmemo ukupan broj, statistički gledajući saobraćajne nezgode, procenat ovih vozila je manje zastupljen od svih drugih kategorija kada su u pitanju brojnost tih učesnika u saobraćajnim nezgodama. Međutim, kod ovakvih vozila, zbog tipa samog vozila, često nastupe najteže posljedice, pa čak i smrtne posljedice”, upozorio je Mahmutović.
Razlog je, između ostalog, njihova nestabilnost.
“Takva vozila imaju visoka sjedišta, raspon između osovina tih vozila je zaista mali u odnosu na sva druga motorna vozila i druge karakteristike, što znatno utiče na samu stabilnost motornog vozila. Najčešće nam se dešava da vozači takvih vozila procijene i precijene svoje vozačke sposobnosti bez imalo prethodne obuke, sjedaju za upravljač, odnosno upravljaju takvom vrstom vozila i zbog neprilagođene brzine, najčešće zbog terena, da li su to zavoji, krivine, uzdužni nagibi, poprečni nagibi, dolazi do prevrtanja takvih vozila”, pojasnio je.
Dodatni problem predstavlja činjenica da kvad nema zaštitnu konstrukciju kao automobil.
“S obzirom na to da takvo vozilo nema konstrukciju, zaštitu vozača i putnika na vozilu, a često i vozači i putnici ne koriste zaštitnu opremu koja je propisana za takve učesnike u saobraćaju, a ono što bi bilo prvo, to jest zaštitna kaciga koja treba u svakom momentu da se nosi zakopčana na glavi, da štiti tog vozača i putnika, dolazi do povreda najčešće glave, ekstremiteta, kičmenih stubova i tako dalje, i nastupaju od lakših povreda, teških povreda i, nažalost, dešava nam se da imamo i saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom”, upozorio je.
Na Bjelašnici ove godine četiri osobe teško povrijeđene
Na području Kantona Sarajevo ove godine evidentirane su dvije teže saobraćajne nesreće u kojima su učestvovali kvadovi.
“To se sve desilo na području lokaliteta planine Bjelašnice i u takvim saobraćajnim nezgodama smo imali četiri lica teško povrijeđena, od kojih su dva lica bili vozači i oni su zadobili teške tjelesne povrede, a pored njih i dva putnika koji su se nalazili na toj vrsti vozila zadobili su teške tjelesne povrede”, izdvojio je Mahmutović.
Kazna za upravljanje bez položenog ispita kreće od 400 KM
Mahmutović je objasnio i kakve sankcije mogu očekivati oni koji kvadom upravljaju bez potrebne dozvole.
“Kada je u pitanju Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja, policijski službenici izriču najčešće prekršajne naloge. Kada je u pitanju konkretno novčana kazna, ona je 400 konvertibilnih maraka i takvim licima se izriču, pored novčane kazne, kazneni poeni i zaštitna mjera ukoliko se radi da vozač posjeduje već neku drugu vrstu kategorije i tako dalje. Znači, novčane kazne kada je u pitanju upravljanje bez položenog vozačkog ispita kreću od 400 konvertibilnih maraka”, pojasnio je.
Kod vozača koji se zateknu pod dejstvom alkohola primjenjuju se i druge mjere.
“Kada je u pitanju oduzimanje vozačkih dozvola, to je najčešće da zatičemo, doduše u manjoj mjeri, vozače koji upravljaju motornim vozilom pod dejstvom alkohola. Kada je obavezno isključivanje takvog vozača iz saobraćaja, tad se od takvih lica koji posjeduju vozačke dozvole na licu mjesta od strane policijskih službenika privremeno oduzimaju vozačke dozvole i takva lica, vozači, se isključuju iz saobraćaja”, naveo je.
Sarajlić: Ne možemo imati policijsku patrolu na svakom kilometru
Kazne i kontrole jesu važne, ali Sarajlić upozorava da represija sama po sebi nije dovoljna.
“Što se tiče same represivne mjere, odnosno represivnog aparata, mi zaista imamo policijske organe po svim kantonima u Federaciji BiH koji djeluju korektno, odnosno na visini zadatka. Jer zamislimo da te policije nema. Međutim, brojnost, odnosno taj trend je toliko povećan da bismo mi na svakom kilometru morali imati po jednu policijsku patrolu, što je praktično nemoguće”, naveo je.
Zbog toga insistira na preventivnom djelovanju.
“Što nas dovodi do jednog, da kažemo, opredjeljenja da se ne može samo represivnim aparatom dovoditi saobraćajni sistem u neku normalnu mjeru. Odnosno, da kažemo da poginule osobe u saobraćaju ne možemo samo represivnim aparatom smanjivati. Moramo uključiti i preventivne alate”, poručio je.
Jedan od prijedloga su kontinuirane kampanje, posebno pred vikend.
“Ja sam više puta pominjao i sad ću pomenuti da bi trebalo napraviti kampanje i gdje će učestvovati i policija, ali ne samo policija, nego i ostali učesnici u saobraćajnom sistemu, pa naprimjer i osnivačke agencije za bezbjednost saobraćaja koje će, evo, znamo da će nas za vikend dočekati, pa koje će četvrtak i petak promovisati tu neku defanzivnu vožnju i uticati i pokazivati i ukazivati ljudima na opasnosti koje se dešavaju u samom saobraćaju”, naglasio je.
Društvene mreže doprinijele popularnosti kvadova
Jedan od razloga njihove popularnosti Sarajlić vidi i u društvenim mrežama.
“Kad su u pitanju trendovi, vi sami znate da danas je osnovni trend promocija na društvenim mrežama. I sad svi hoće da se slikaju na tom kvadu, ne znam ni ja, ovaj je išao, hoćemo li i mi i tako dalje”, naveo je.
Sama vožnja kvadova, naglašava, nije problem ako se odvija odgovorno i u skladu sa pravilima.
“Nije to loše, pazite, nije loše iz razloga što mi stvarno trebamo da posjećujemo prirodu. To su vozila koja većinom se voze na nekim nekategorisanim putevima, ne na javnim putevima, ali problem je sljedeći. Što pored ovo, šta nema kategoriju, o tome ne treba posebno ni razgovarati. Znači, on ne zna prepoznati ni saobraćajni znak, a kamoli da zna voziti”, upozorio je.
“Kvad daje osjećaj sigurnosti, ali je opasniji nego što ljudi misle”
Sarajlić upozorava da četiri točka mogu stvoriti pogrešan osjećaj stabilnosti.
“Ono što treba skrenuti pažnju tim ljudima koji ispunjavaju uslove jeste da ne misle da je to motor, opasniji je od motora. Zašto? Zato što on ima četiri točka. Daje osjećaj sigurnosti, ali njegovo težište je puno više u odnosu na motor”, pojasnio je.
Problem posebno nastaje pri ulasku u krivine.
“Pa on ulazi u krivinu, ne možeš se nageti da sad centrifugalnu silu na neki način kompenziraš, nego jednostavno ona ostaje u jednoj ravnini i vrlo su česta izlijetanja. Dalje, njihova snaga je izuzetno velika. Svi koji sjedaju na taj kvad hoće, ne znam ni ja, veće snage, čak i ovi što su iznajmljivači, oni naplaćuju skuplje te veće snage i onda kad ti dodaš gas, ono ide puno brže uzbrdo, a veliki su usponi i onda dolazi do prevrtanja”, objasnio je.
“Kaciga vas neće zaštititi od nagnječivanja”
Prevrtanje kvada, upozorava Sarajlić, posebno je opasno upravo zbog težine vozila.
“Zašto je prevrtanje opasno u ovim vozilima? Zato što nema ništa da te zaštiti. Evo, ta kaciga, manje-više. Ali neće te zaštititi ni kaciga od nagnječivanja”, istakao je.
Napravio je paralelu sa tragedijama koje su se ranije događale pri prevrtanju traktora.
“Kao što smo prije 20 i 30 godina svjedočili tragedijama prevrtanja traktora, danas ti traktori se mogu poistovjetiti sa ovim četverotočkašima. Zašto? Zato što kad se traktor prevrne, kad se prevrne četverotočkaš, nije njegova težina 500 kila. Njegova težina je tona i više. I kad on tebe zgnječi, to se zove nagnječivanje, neosporno je da ćeš slomiti rebra, ne znam ni ja, neke dijelove tijela”, naveo je.
Savjet vozačima: Ne idite sami
Poseban problem na planinskim i nekategorisanim putevima jeste mogućnost da nakon nesreće nema nikoga ko će pozvati pomoć.
“Nisam protiv da se upotrebljavaju ta prijevozna sredstva, ali zaista pozivam građane i ljude da ta sredstva upotrebljavaju odgovorno. Odgovorno prema sebi prije svega, a i ostalima. Pogotovo savjet je da se ide u grupama”, istakao je Sarajlić.
Prisjetio se i konkretnog slučaja.
“Imao sam slučaj gdje smo dvoje na kvadu išli i ovaj je čak više od kilometra što je išao prvi otišao, kad se okrenuo, nema iza njega vozača, tri rebra slomio. Znači, išli su u grupi. Zamislite da nije bilo ovoga, da nije bilo nekoga ko će zvati Gorsku službu spašavanja i tako dalje. Završili bi tragedijom. Ovako su završili makar lomovima”, naveo je.
Zato upozorenje nije pokušaj zastrašivanja ljudi, već podsjećanje na realnu opasnost.
“Zaista, zaista moramo da znamo da je to prijevozno sredstvo specifično i nemoj ni u jednom momentu da misao ode negdje, nego uvijek budi skoncentrisan na vožnju i nek ti u glavi bude ono da u svakom trenutku nesreća se događa u trenutku. Ne događa se u minuti, nego u trenutku”, poručio je.
Smiju li se kvadovi voziti gradskim i magistralnim cestama?
Mahmutović je pojasnio da kvadovi mogu učestvovati u javnom saobraćaju ukoliko ispunjavaju zakonom propisane uslove.
“Oni mogu kao i svi drugi učesnici upravljati i koristiti ta motorna vozila u javnom saobraćaju, ali pod određenim uslovima koji su precizirani zakonom. Jedno takvo motorno vozilo, prije nego što bi se pustilo u saobraćaj, treba da prođe određene procedure”, naveo je.
To uključuje tehničku ispravnost, osiguranje i registraciju.
“Od uvoza, homologacije, podlijeganja tog vozila tehničkom pregledu, da se provjeri da li su svi uređaji, prvenstveno upravljački uređaj, uređaj za usluge takvog vozila i tako dalje, karoserija, ispravni i tehnički da se mogu puštati u javni saobraćaj. I kad takvo vozilo prođe sve te tehničke preglede, podliježe osiguranju, vozači zaključuju ugovore sa osiguravajućim društvima, nakon toga slijedi proces registracije takvih motornih vozila za korištenje u javnom saobraćaju”, pojasnio je.
Uz dozvolu i tehnički ispravno vozilo, obavezna je i odgovarajuća zaštita.
“Vozači takvih motornih vozila, prije uključivanja u javni saobraćaj, moraju ispuniti zakonske uslove, a to je da imaju određenu kategoriju za upravljanje motornim vozilom ili položene propise o poznavanju bezbjednosti saobraćaja, da su im vozila registrovana, tehnički ispravna i u saobraćaju moraju da koriste određena sredstva zaštite koja su propisana zakonom, kao što je zaštitna kaciga za vozača i putnika”, naveo je Mahmutović.
Neprilagođena brzina i buka među najčešćim prekršajima
Policija u praksi najčešće registruje nekoliko vrsta prekršaja.
“Najčešće što vozači takvih motornih vozila čine prekršaj jeste neprilagođena brzina, stvaranje velikih brzina koje nisu za takvu vrstu vozila u saobraćaju i na taj način dovode sebi opasnost i potom opasnost drugih učesnika u saobraćaju”, naveo je Mahmutović.
Mnogi ne koriste ni propisanu zaštitnu opremu, a u gradskim sredinama problem predstavlja i buka.
“Često ne nose zaštitnu opremu, a u gradskim sredinama ono što najviše jednostavno iritira to stanovništvo jeste da često vozači takvih vozila znaju stvarati nepotrebnu buku. Naročito u centralnim dijelovima grada, kao što je općina Novo Sarajevo, Centar, Stari Grad, ulaze u zone gdje je veliki broj stanovnika, pješaka, gdje su pješačke zone, izletišta i tako dalje”, pojasnio je.
U tim slučajevima policija ih sankcioniše.
“Pojavljuju se na onim putevima koji nisu predviđeni za tu kategoriju motornih vozila i krećući se takvim površinama iritiraju građane, odnosno stvaraju nepotrebnu buku i mi u takvim situacijama poduzimamo mjere prema takvim vozačima, sankcionišemo izdavanjem prekršajnih naloga zbog stvaranja nepotrebne buke i Zakona o javnom redu i miru Kantona Sarajevo”, dodao je.
Apel roditeljima: “To nisu igračke”
Mahmutović je posebno upozorenje uputio roditeljima koji djeci kupuju ili ustupaju kvadove.
“Ono što bih želio posebno da skrenem pažnju, jednostavno i da apelujem na roditelje, na svijest roditelja, da svojoj djeci prije nego što steknu zakonske uslove ne pružaju te usluge, odnosno ne kupuju im takvu vrstu, pod navodnicima da kažem, ‘igračaka’, jer to nisu igračke, to su opasna sredstva ukoliko se koriste suprotno propisima, zakonskim i suprotno uputstvima proizvođača”, upozorio je.
Problem je što djeca vozilo nekada uzmu bez znanja roditelja, ali ga u drugim situacijama dobiju upravo od njih.
“Najčešće djeca uzmu takvo prijevozno sredstvo bez znanja roditelja ili uz blagoslov roditelja, takvom djetetu se ustupi vozilo i, nažalost, u pojedinim slučajevima, evo, svjedoci smo da na području Bosne i Hercegovine često se i dešavaju takve saobraćajne nezgode gdje često maloljetnici zadobiju jednu vrstu tjelesnih ozljeda. Evo, imali smo slučaj, nažalost, i da naši sugrađani smrtno stradaju u takvim saobraćajnim nezgodama”, podsjetio je.
“Obrazovanje vozača staje kada polože ispit”
Sarajlić smatra da jedan od problema saobraćajne kulture leži u činjenici da se edukacija završava praktično onog trenutka kada vozač dobije dozvolu.
“Mi položimo testove, položimo praktičnu obuku, položimo prvu pomoć. Međutim, naš proces obrazovanja, nažalost, odnosno opominjanja, staje polaganjem vozačkog ispita”, naglasio je.
To, međutim, ne znači da većina vozača ne poštuje pravila.
“Ja ne mogu reći, u nas je milion i tristo hiljada registrovanih vozila na našim cestama, svakodnevno se upotrebljava i zaista veliki broj ljudi cijeni saobraćajna pravila i svjesni su. Međutim, ovi koji nisu, treba ih konstantno podsjećati”, pojasnio je.
Problem je izostanak kontinuiranog obrazovanja.
“Mi nemamo taj dio samoobuke, samokontrole, samoobrazovanja i cjeloživotnog obrazovanja u saobraćaju. Vraćam se na ono što sam prethodno rekao. Fali nam taj dio preventivni”, upozorio je.
Prema njegovim riječima, nije moguće policijom riješiti svaki problem.
“Fali nam taj dio što veće promocije saobraćajne kulture, defanzivne vožnje, saobraćajne bezbjednosti. Jer ovaj dio represivnog aparata, pa ne možemo beskonačno stavljati policiju na cestama. Nekad su oni dobro došli na način da se ljudi dovode u neku situaciju kontrole, da smanje brzinu kretanja i ostalo. Međutim, sve je do nas ličnih samih”, naveo je.
“Medvjeđa usluga je kupovati jaka vozila mladima”
Sarajlić se pridružio Mahmutovićevom apelu roditeljima.
“Roditelji kupuju djeci, da kažemo, sredstva koja ih dovode u životnu ugroženost. Evo i kvadove. Pa ako već hoće, ima pravo da upravlja, treba biti razuman sa snagom i da mu kažeš gdje će upravljati. Jest on punoljetan, ali zrelost se stiče godinama”, upozorio je.
Posebno je kritikovao praksu kupovine snažnih vozila tek položenim vozačima.
“Ranije sam govorio i danas govorim. Medvjeđa usluga je kupovati jaka vozila. Ne samo kvadove, nego i jaka vozila, GTI, GTD, šta ja znam, tamo djetetu koje je tek položilo. On nije nezreo na način da ne zna fizički upravljati, ali mentalno još nije sazrio da shvati kakve opasnosti mogu dovesti njega u opasnost”, zaključio je Sarajlić.
Razgovor je završen apelom svim učesnicima u saobraćaju da poštuju propise i ne precjenjuju vlastite sposobnosti, uz podsjećanje na posljedice koje u samo nekoliko trenutaka mogu trajno promijeniti živote cijelih porodica.
Izvor: N1.ba